Srce (lat. cor)
Srce je veliki šuplji mišić veličine stisnute ljudske šake koji teži oko 300 grama, a smješten je u sredini prsnog koša, okružen rebrima. Zadatak mu je ritmičkim stezanjem i opuštanjem omogućiti kolanje krvi po tijelu.{2}
Sastoji se od 4 dijela:
1) dva gornja zvana lijeva i desna pretklijetka[1]
2) dva donja zvana lijeva i desna klijetka[1]
Desna klijetka i pretklijetka zajedno čine desno srce, a lijeva klijetka i pretklijetka zajedno čine lijevo srce.{1}
Krvni optok
Uz 4 "sobe" srce ima i dvije žile (lijevu i desnu) koje imaju ulogu osigurati dotok krvi u veliki (sistemski) i mali (plućni) krvotok. [1]
Tu deoksidiranu krv u našem tijelu možemo vidjeti ako pogledamo na vene svoje ruke. Tamniji obrisi žila su zapravo vene koje tu krv nose u naše srce.
U početku krvnog optoka--> lijeva pretklijetka prima deoksidiranu krv iz cijelog tijela (osim iz pluća) preko donje i gornje šuplje vene. Iz lijeve pretklijetke krv prolazi kroz zaliske i ulazi u lijevu klijetku. [1]
Plućna arterija donosi deoksidiranu krv u pluća gdje se ona obogaćuje kisikom. To se naziva i mali optok krvi. [1]
Iz pluća krv dolazi u desnu pretklijetku pa zatim prolazi zaliscima do desne klijetke. Odande prolazi aortom i ide cijelim tijelom. Ovo se naziva i veliki optok krvi. [1]
Embriologija
Srce se razvija od dvije endokardijalne cijevi koje se spoje, zavrte i odvoje kako bi stvorile srce. Brzo nakon rođenja te se dvije spojnice zatvore i uspostavlja se odvojena plućna i i sistemska cirkulacija. Dotok te dvije cirkulacije je otvoren jer pluća tijekom razvoja u maternici još nisu razvijena stoga srce obavlja ulogu pluća u pupčanom krvotoku. {1} Donja slika prikazuje razvoj srca embrija starog oko 30 dana.
Opskrba srca krvlju
Srce opskrbljuju dvije koronarne arterije: lijeva glavna koronarna arterija i desna koronarna arterija. Lijeva nosi 80 posto protoka krvi do mišića srca. Ona se račva u dva dijela i jako je kratka. Koronarne arterije i vene prolaze preko površine srca. [4]
Tijekom stezanja srčanih klijetki (sistola) krv se izbacuje u velike arterije tjelesnog i plućnog krvnog optoka, a istodobno se krv iz vena vraća se u pretklijetke. Tijekom opuštanja srčanih klijetki (dijastola) klijetke se iznova pune krvlju iz pretklijetki.[2]
Pumpanje krvi i vrijeme kontrakcija različitih "soba" regulirano je električnim provodnim sistemom. [1]
Srce se istegne do 70 puta u minuti, a svaki puta istisne oko 0,075 litara krvi. Tako srce dnevno istisne oko 7500 litara krvi, a da se pritom ne umori. To je moguće jer je građeno od posebne vrste mišićnih vlakana i jer ima vlastiti davač takta srčanog ritma koji se zove sinusni čvor.
Građa srca
Srce je čunjasta oblika, s vrhom (apeks) okrenutim prema dolje, usmjerenim blago ulijevo. Izvana je obavijeno vezivnom ovojnicom (osrčje/perikard). [5]
2/3 srca nalazi se u lijevom dijelu prsnog koša, a 1/3 u desnom dijelu.
Slika pored pokazuje bolest upaljenog osrčja-perikarditis
Srčanu stijenku čine tri sloja:
unutarnji (endokard)
srednji mišićni (miokard)
vanjski sloj (epikard). [3]
Srčane su šupljine lijeva i desna pretklijetka (atrij) te lijeva i desna klijetka (ventrikul). Desna pretklijetka i klijetka odvojene su od lijeve pretklijetke i klijetke tankom mišićnom pregradom.{5} Latinski naziv za pretklijetku je atrium, klijetku je ventriculus, a "zid" koji dijeli desno i lijevo srce (srčana pregrada) naziva se septum. Zbog postojanja septuma nema kontakta između dvije pretklijetke i dvije klijetke, inače bi došlo do miješanja venske i arterijske krvi.{3}
Između pretklijetki i klijetki nalaze se zalisci, koji omogućuju protjecanje krvi samo u jednom smjeru, iz pretklijetki u klijetke. Zalisci postoje i na mjestima na kojima iz klijetki izlaze velike krvne žile: plućna arterija i aorta. Slika prikazuje presjek zalisaka u srcu. [4]
EKG (elektrokardiografija)
Dijagnostička metoda kojom se bilježe akcijski potencijali srca na elektrokardiografu preko elektroda postavljenih na prsni koš i udove. Dobiveni zapis na papiru je elektrokardiogram (EKG).
Elektrokardiografija omogućuje dijagnozu poremećaja ritma, provođenja električnih impulsa i nekih promjena karakterističnih za pojedine bolesti srca. Slika iznad prikazuje zapis elektrokardiograma. [5]
Bolesti srca
Vrlo su opasne, a mogu biti prirođene i stečene. Opasne su pošto je srce bitan organ jer ako prestane pumpati krv, zaustaviti će se dotok kisika uz krv što će dovesti do nepovratnih povreda mozga unutar 4 do 5 minuta. [2]
U svakih 6 na 1000 rođenja događaju se srčane malformacije.[1]
Lijekovi za bolesti srca
*prikazane slike nisu pravi prikazi navedenih vrsta lijekova
ANTIHIPERTENZIVI (doslovan prijevod :protiv visokog tlaka)
Lijekovi koji smanjuju krvni tlak i time sprječavaju pojavu hipertenzije.[5]
HIPOLIPEMICI
(doslovan prijevod:manje masti)
Lijekovi koji smanjuju količine masti u krvi čime sprječavaju pojavu ugrušaka (tromba) koji mogu dovesti do tromboze i infarkta.[5]
VAZODILATATORI
(doslovan prijevod:širenje žila)
Lijekovi koji šire krvne žile.[5]
Popis korištene literature
[1] Rehman, A., Rehman, I. (2017.), Anatomy, Thorax, Heart. Dostupno od 2.6.2018. na https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK470256/
[2] Verlagsgesellschaft, N. i G., (2011.) Ljudsko tijelo. NGV
[3] Znanje.org, ANATOMIJA SRCA. Dostupno 29.5.2018. na http://www.znanje.org/i/i28/08iv02/08iv0208/Anatomija.htm
[4] Cindrić Bogdan, G. (2010.) Građa i funkcija zdravog srca. Dostupno 2.6.2018. na http://ordinacija.vecernji.hr/kolumna/grada-i-funkcija-zdravog-srca/
[5] enciklopedija.hr. (2009.), Srce. Dostupno od 6.6.2018. na http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=57570
Popis korištenih slika
https://i.pinimg.com/originals/7d/eb/e8/7debe81e047364575771de8ffae3f114.jpg
https://i.pinimg.com/originals/98/f0/78/98f078db8c74aef2c860a7e7f0ad71b2.jpg
https://www.medicalnewstoday.com/content/images/articles/318/318171/red-blood-cells.jpg
http://static2.medforum.pl/cache/logos/wydruk_ekg_panthermedia_703629_3488x2544_-W780H585.jpg
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d2/Gray461.png/250px-Gray461.png
http://www.drsamrobbins.com/wp-content/uploads/2017/02/blood-flow-circulation.jpg
https://biljna-apoteka.info/wp-content/uploads/2016/06/srca.jpg
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/35/2004_Heart_Wall.jpg